Naše četvorke proslavile 1.rođendan
Priznanje njemačkoj dobročiniteljici koja pomaže sirotinji
Poznati političar u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju otkriva
BERLIN- Njemački dnevnik" taz" objavio je zanimljiv članak na temu: Svi žele Ivu !Kome pripada poznati pisac Ivo Andrić, kojega svojataju Hrvati i Srbi.
- Dobitnik Nobelove nagrade za književnost napisao je svoj slavni roman „Na Drini čuprija“, čime je dao veliki obol bratstvu i jedinstvu naroda bivše Jugoslavije. Već zbog same te činjenice bio je pisac kome se klanjala ondašnja politička vrhuška -piše njemačka novinarka Doris Akrap u dnevniku taz, i danas se pitajući sa vremenske distance od 50 godina: Kome zapravo pripada Ivo Andrić,čiji je on pisac? Mlade države kao da se i danas bore za jednog Nobelovca, za prestiž kao da žele dokazati svoju superiornost u odnosu na druge, koji su uvijek bili negativci -zli. Doris Akrap tako aludira na Srbe i Hrvate i cijeli jedan taj svijet nacionalističkih predrasuda koje su kroz povijest na ovim prostorima bivše Jugoslavije nazocne i do današnjih dana.
Doris Akrap navodi i jedan ne tako davni sukob oko Ive Andrića – sudski proces koji je započeo 2007. godine i koji je još uvijek u tijeku pred sudom u Sarajevu. Zaklada Ive Andrića iz Beograda ( koja od smrti Ive Andrića posjeduje njegova autorska prava) tužila je naime Maticu Hrvatsku u Sarajevu, izdavača antologije „Hrvatska literatura u Bosni i Hercegovini u 100 knjiga“, budući da u njoj autori navode Ivu Andrića kao hrvatskog pisca.
Doris Akrap navodi da srbijanska strana kao svoj najveći i gotovo jedini argument iznosi činjenicu da je Ivo Andrić pisao na srpskom jeziku, na ćirilici te da u oporuci, na koju se beogradska Zaklada poziva, stoji želje Ive Andrića da se na njega gleda kao na srbijanskog pisca. No, kako kaže njemačka novinarka koja je kako stoji na dnu teksta, do 1991. godine i sama posjedovala jugoslavensku putovnicu, oporuka sadrži zapravo samo „spisateljevu želju da svoju ostavštinu ostavi Srpskoj akademiji znanosti“. Ona u svom tekstu podsjeća da se sam Ivo Andrić nikada nije izjašnjavao o politici te da je „zapravo normalno da jedan autor ako živi u Beogradu da tada i piše na srpskoj varijanti ondašnjeg srpsko-hrvatskog jezika“.
Hrvatski Ivin materinji jezik
S druge strane Mirko Marjanović, direktor Matice Hrvatske u Sarajevu njemačkoj je novinarki ukazao na drugu stranu medalje o porijeklu velikog Ive Andrića.Marjanović je pokazao dokumente u kojima se pak vidi da se Andrić izjašnjavao kao rimokatolik dok je kao materinski jezik navodio upravo hrvatski.
-„Andrić je naravno bio Hrvat, inače se ne bi zvao Ivo nego Jovan. Istodobno se mora reći da je on bio i Jugoslaven, oko toga se mnogi koji ga poznaju
slažu, kako Jugoslavija više ne postoji, to više nije dovoljno“, prenosi njemačka novinarka izjavu Mirka Marjanovića.
Istom odlučnošcu i pristranošću kako se tumači njegovo porijeklo i nacionalna pripadnost, isto se tako interpretira i njegov roman „Na Drini čuprija“, ističe autorica.Drina koja i danas dijeli Bosnu od Srbije, ujedno je oduvijek značila i jednu vrstu ideološke granice. Muslimani tvrde da je Andrić najbolji dokaz da su Srbi i Hrvati prema njima uvijek bili negativno, rasistički nastrojeni, dok srbijanski nacionalisti nagrađeni roman navode kao dokaz da s Muslimanima nikada nije bio moguć neki zajednički život – naglašava novinarka Akrap.
Zanimljivo je da je „Andrić je nakon raspada Jugoslavije postao žrtvom i sredstvom novih nacionalističkih ideologija i to od strane svih zaraćenih strana. Ova instrumentalizacija se najviše osjećala i osjeća danas u Bosni, gdje se Andrića predstavlja kao demona islamofoba koji je Muslimanima u BiH nanio više patnje nego što su to učinili razni vojni savezi devedesetih godina, a to je doista smiješno“, kaže Ivan Lovrenović, bosansko-hrvatski pisac iz Sarajeva, kojega Doris Akrap svom tekstu također citira.
Njemačka novinarka dotiče se i Višegrada i postavlja pitanje, kako bi ga poznati pisac danas doživljavao i opisivao? Kako bi danas izgledao taj most na Drini čuprija, koji za razliku od ćuprije u Mostaru nije bila porušena. Uskoro bi trebala biti donesena i sudska odluka Sarajevskog suda koja bi konačno trebala unijeti sigurnost po pitanju je li Ivo Andrić zaista bio srbijanski pisac ili, kako kaže ova novinarka: Ivo pripada svima?
Čiji je zapravo Nobelovac Ivo Andrić?